Američki predsjednik Donald Trump donio je odluku o produženju nacionalnog vanrednog stanja za Zapadni Balkan za još godinu dana, čime je Washington potvrdio kontinuitet svoje politike prema regiji. Odluka pod nazivom ‘Produženje nacionalnog vanrednog stanja u vezi sa Zapadnim Balkanom’ službeno je objavljena danas u američkom Federalnom registru, čime postojeći pravni okvir za američke sankcije ostaje na snazi.
Ovom odlukom se produžava režim koji je prvi put uveden 2001. godine, a koji američkoj administraciji daje pravni osnov za sankcije protiv pojedinaca i grupa koje Washington smatra prijetnjom stabilnosti regiona.
Prijetnje i dalje prisutne
Podsjećamo, u BiH su na snazi američke sankcije po ovom osnovu za brojne osobe i pravna lica, dok su sankcije Milroadu Dodiku, predsjedniku SNSD-a i grupi njegovih saradnika uvedene ranije po ovom osnovu, ukinute u oktobru prošle godine.
U obrazloženju odluke predsjednika SAD sada se navodi da i dalje postoje ‘neuobičajene i izuzetne prijetnje’ koje dolaze sa Zapadnog Balkana, uključujući pokušaje podrivanja suvereniteta država, korupciju, blokadu političkih sporazuma i aktivnosti koje ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum.
Zanimljivo je da se u tekstu odluke koja je uglavnom slična onom iz 2001. kada je prvi put donesena, u ovogodišnjoj izričito potvrđuje odluka iz januara 2025. godine koju je potpisao tadašnji američki predsjednik Joe Biden.
S tom odlukom je značajno proširen postojeći sankcioni okvir za Zapadni Balkan kojim je omogućeno da budu sankcionirane ne samo osobe koje direktno učestvuju u destabilizaciji regiona, nego i oni koji takve aktivnosti podržavaju, finansiraju ili im pomažu, uključujući i pokušaje podrivanja suvereniteta država, korupciju i opstrukciju Dejtonskog sporazuma. Ta uredba koja ostaje na snazi, dodatno je ojačala koncept šire odgovornosti.
Kontinuitet američke politike
S ovim se pokazalo da nova američka administracija ne poništava sve ranije mjere iz doba Bidena, nego neke ugrađuje u postojeći sistem sankcija i sigurnosne politike, poput ove koja se odnosi na Zapadni Balkan.
Na ovaj način je poruku dobio i Milorad Dodik, kojem su sankcije ukinute, ali je podnio tužbu protiv SAD pred sudom u Floridi, tvrdeći da su mu sankcije bile uvedene nezakonito.
Ovakve odluke američkih predsjednika sigurno će biti i akti kojima će se SAD braniti od Dodikove tužbe koju vjerovatno uz ogromnu nadoknadu iz entiteta RS zastupa jedan od Dodikovih lobista.
Činjenica da je obnovljena odluka koja se odnosi na Zapadni Balkan i sankcije jasno ukazuju da se SAD ne žele odreći pravnog i političkog instrumenta koji im omogućava da reaguju na procijenjene prijetnje stabilnosti regiona, uprkos tome što su najavili svoj ograničeniji mandat djelovanja, naročito u BiH.
Drugim riječima, iako se u praksi mogu desiti pojedinačna ukidanja ili prilagođavanja sankcija, sama struktura američke politike ostaje ista. Zapadni Balkan se i dalje posmatra kao prostor koji zahtijeva aktivan nadzor i mogućnost intervencije kroz sankcioni režim.